Tu istu nedjelju 22. ožujka 2020., već oko devet sati, iz splitske tvrtke Spegra stupili su u kontakt s odgovornim ljudima iz Grada Zagreba i ponudili sve svoje potencijale - ljude i opremu - koji su bili na raspolaganju u okolici Zagreba.

- Nazivali smo naše radnike koji su se spremno odazvali pomoći i po primitku uputa od gradskog Stožera već u 12 sati bili smo na raspolaganju. Prva inicijalna skupina brojala je naših 15-ak djelatnika, već s prvim radnim danom povećala se, a u špici one prve faze saniranja grada brojila je malo manje od trideset ljudi. Naš angažman trajao je dvadesetak dana i niti u jednom trenutku nismo promišljali o financijskoj nadoknadi za naše radove - otkriva Berislav Borovina, direktor i vlasnik obiteljske tvrtke Spegra.

Borovina kaže da ta nesreća koja je pogodila velik broj ljudi, slike grada, reakcije građana zbog rodilišta u Petrovoj i u drugim bolnicama te brojni drugi primjeri ljudske solidarnosti stvorili su takvo energetsko ozračje da normalnom čovjeku ništa nije bilo teško ili nemoguće i sve je bio spreman učiniti da se ublaže rezultati tog događaja.

- Staviti se na raspolaganje bila je naša dužnost i potreba - ističe Borovina.

Dugogodišnje iskustvo

Spegra, kao i Berislav Borovina ima dugogodišnje iskustvo na tom polju. Na samom početku njegove karijere, kao mlad inženjer bio je jednim dijelom uključen u obnovu Dubrovnika nakon potresa u Crnoj Gori 1979. godine, a kasnije i kao inženjer i vlasnik tvrtke Spegra vrlo aktivno je sudjelovao u obnovi potresom oštećenih građevina u Stonu i na Dubrovačkom primorju.

Već više od deset godina sudjeluju u "Aseizmičkom ojačanju gređevina u Starom gradu", gdje se kontinuirano po godišnjim planovima vrši konstruktivno ojačanje bloka po bloka građevina Starog grada. Investitor tih radova je Zavod za obnovu Dubrovnika.

Što tiče sanacija središta Zagreba, Berislav Borovina je osobno bio uključen u radnu skupinu koja je izrađivala smjernice za projektiranje. Tu se, podsjeća, okupio respektabilan broj vrlo kvalitetnih ljudi sa zajedničkim ciljem da se inženjerski osmisli i verificira pristup načinu proračuna i metodama izvedbe ojačanja zidanih konstrukcija.

- Moram kazati da se vrlo mali broj ljudi susretao s ovakvim izazovima. Problem nije isključivo konstruktorski jer se radi o legalnim građevinama, zapravo i najljepšim građevinama svih urbanih prostora u kojem puno pravo na riječ imaju arhitekti, konzervatori i povjesničari umjetnosti. Tu je potrebno razumno izbalansirati sve želje i iznaći optimalno rješenje. Mi upravo to radimo već trideset godina u suradnji sa svim relevantnim stručnjacima i u slučaju Zagreba pomoći ćemo koliko god bude potrebno jer nam je to zajednički interes. Nitko ne priziva potres, ali mi ne smijemo bježati od činjenice da se dogodio i potrebno je zakonski regulirati kako se štititi prije i nakon potresa - naglašava vlasnik Spegre.

Razum i tolerancija

Borovina napominje da nisu svi objekti jednakog spomeničkog značaja, a ni uporabnog rizika.

- To je stvar selekcije i raščlambe objekata po kulturološkoj vrijednosti, namjeni, vlasništvu... Uvijek je bilo - koliko para, toliko muzike - i tu će puna odgovornost i kompetencija biti na tijelu koje će koordinirati sve aktivnosti, od projektiranja do odabira izvođača i samog izvođenja - smatra Borovina.

Različita mišljenja oko načina sanacije, po našem sugovorniku, mogu se nadvladati jedino razumom i tolerancijom.

- Konfrontacija argumenata je legitimna u fazi rasprava. Treba odvagnuti sva razmišljanja, ali i osvrnuti se na to kako su druge razvijene zemlje koje drže do svoje kulturne baštine riješile slične dileme. Vjerujem u potencijal hrvatske struke i optimist sam po tom pitanju. Svaki čovjek je zlata vrijedan. Ovo je specifično područje graditeljstva s kojim su se u većem obimu bavili ljudi u područjima pogođenima potresom i ratom. Najvažnije je formirati jezgru, kvalitetnu i kompetentnu, od iskusnih ljudi kojoj će se pridodati mladi, ambiciozni i vrijedni inženjeri. Tom sinergijom moguće je kvalitetno rješavati ovaj budući posao - pojašnjava Berislav Borovina.

Zakon i seizmološki certifikat

Što se tiče nedavno usvojenog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, Borovina kaže da je osobno fokusiran na tehničku stranu ove nepogode, na što kvalitetnije metode i tehnologije za aseizmičko ojačanje, a financijsku stranu mu je teško komentirati.

- Potres je viša sila, prirodna nepogoda koja stvara žrtve, a bez krivca. Razumijem i suosjećam sa svakim čovjekom koji je pogođen ovom katastrofom i tu je normalno i ljudski očekivati solidarnost cijelog društva. Pravno gledano, nečiji je kapital izgubio vrijednost koja mu se sada solidarno povećava. Teško je tu dati neko rješenje koje neće imati nezadovoljnika, ali treba odabrati ono koje je humano i moralno. U ovakvim situacijama ne bi smjelo biti ljudi koji će profitirati od potresa - jasan je Berislav Borovina

Nagrađivani za svoj rad

Ove godine obilježena je 31 godina postojanja Spegre.

Berislav Borovina kaže da je njemu sve to proletjelo u trenutku, ali se, kako slikovito opisuje, dan po dan nakupila 31 godina. Imali su, kaže, sreće da je Hrvatska prebogata biserima svjetske kulturne baštine i ljepotama koje cijeli svijet želi vidjeti. Radili su na sanaciji nekoliko stotina spomenika kulturne baštine. Od kapitalnih izdvajaju se sanacija Starog mosta u Mostaru, Jupiterova hrama u Splitu, hvarskog kazališta /Arsenala u Hvaru, Kneževa dvora u Dubrovniku, crkvi Svetog Vlaha u Dubrovniku, mostovima od Ploča i Pila u Dubrovniku, sinjskoj tvrđavi, kliškoj tvrđavi, dvorcu Veliki Tabor...

Spegra je za svoj rad nagrađivana desetke puta, a posljednje, ujedno i najvrednije postignuće je nagrada Europske komisije - Europa Nostra, najprestižnije europsko priznanje u području baštine koje je u kategoriji konzervacije dodijeljeno hvarskom Arsenalu, čiji je zahtjevan projekt obnove i ojačanja nosive konstrukcije izvela upravo Spegra.Ovo priznanje svrstalo ju je uz bok s najboljim europskim tvrtkama koje se bave obnovom spomeničke baštine. Isti projekt nagrađen je i godišnjom nagradom "Vicko Andrić", nagradom Ministarstva kulture RH za najuspješniji projekt iz domene zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj. Najčešći investitori bili su Ministarstvo kulture RH, razne biskupije ili crkve pojedinačno, ali i UNESCO i World Monuments Fund iz New Yorka.

Seizmološki certifikat je nešto što je, prema njegovu mišljenju, odavno trebalo uvesti. Napominje da su spoznaje o nedovoljnoj mehaničkoj otpornosti na potres zidanih konstrukcija odavno tema stručnih rasprava, ali su bez organizirane zakonske inicijative.

- Puno je tih objekata izvornih tlocrta i gabarita devastirano našim bespravnim intervencijama u vidu nadogradnji, otvaranja prodora kroz nosive zidove itd. Cijena nekretnina nije povezana sa seizmičkom otpornošću, što se teoretski može tretirati kao prikriveni nedostatak. Taj papir, svjedodžba ili seizmički certifikat jasno će govoriti o mehaničkoj otpornosti građevine na pojavu potresa i mislim da bi taj dokument mnogim vlasnicima objekata pomogao u razmišljanju što i kako s objektom i gdje ulagati u održavanju. S aspekta sigurnosti po život dajem mu prednost iznad energetskog certifikata. Dobro bi bilo da država svojim autoritetom obveže vlasnike objekata da ishoduju ovaj certifikat. Naravno, to se odnosi samo na zidane građevine rađene prije 1963. godine - smatra Borovina.