Posao obnove Meštrovićeva paviljona, inače zgrade u vlasništvu države, kojim upravlja Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, dodijeljen je splitskoj građevinskoj tvrtki Spegra. Radi se o tvrtki koja ima golemo iskustvo i reference na obnovi spomeničke i kulturne baštine. Berislav Borovina, suvlasnik i predsjednik Uprave ove obiteljske tvrtke, otkriva nam da je posao koji je dobila Spegra vrijedan 12,9 milijuna eura bez PDV-a.
Temeljita rekonstrukcija i obnova
Borovina napominje da objekt nije pretjerano oštećen u potresu, ali zbog zuba vremena i neodržavanja treba temeljitu obnovu. "Rekonstrukciji pristupamo na način da ćemo kupolu koja se sastoji od staklenih blokova zamijeniti novom. Nove staklene blokove, a radi se o njih 18.400, dopremit ćemo iz Češke. Predviđena je ugradnja potpuno novog prstena. Kupola inače služi i kao svjetlarnik. Kako kroz nju prodire voda koja znatno oštećuje unutrašnjost Paviljona, donesena je odluka o zamjeni novom. Unutar Paviljona srušit će se postojeće pregrade i sazidati nove. Ugradit će se potpuno nova instalacija. Dakle, dolazi nova električna, vodovodna, toplinska, klima i odvodna instalacija. Ugradit će se novi parketi i podno grijanje, kao i dizalice topline. Prostor će biti potpuno klimatiziran. Promijenit će se i stolarija i otvori. Dakle, radi se o kompletnoj i temeljitoj obnovi i rekonstrukciji", pojašnjava Berislav Borovina, koji procjenjuje da će radovi trajati malo manje od dvije godine.
Naglašava da je obnova Meštrovićeva paviljona bila neophodna i da nije bilo potresa. "Prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji procijenit će se je li potrebno rušiti podnu ploču. Radit ćemo sondaže temeljnog tla, pri čemu je predviđeno ojačanje objekta mikropilotima. Ukratko rečeno, radi se o temeljitoj i kompletnoj obnovi i rekonstrukciji objekta. Gotovo sve, od pregradnih zidova pa do svega vezanog uz zanatske radove, bit će novo. Nova će biti keramika, kamen osim na vanjskim zidovima, instalacije... Sve se zamjenjuje novim. Osigurat će se pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti svim dijelovima Paviljona", naglašava Borovina, koji procjenjuje da će na projektu obnove Meštrovićeva paviljona kontinuirano raditi četrdesetak radnika Spegre te radnici kooperantskih tvrtki.
Podsjetimo, ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka predstavila je počekom prošle godine u sklopu znanstveno-stručnog skupa "Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet" u Galeriji Klovićevi dvori detalje provedbe obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, odnosno Meštrovićeva paviljona ili popularne Džamije. HDLU je za obnovu osigurao ukupno 20,6 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost -Fonda NextGenerationEU Europske unije te iz državnog proračuna. Obnovu i rekonstrukciju izvest će Spegra prema projektu cjelovite obnove koji potpisuje Saša Randić te projektu konstrukcijske obnove koji potpisuje Vlatka Rajčić na osnovi smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti.
Spegra je splitska tvrtka, ali u Dalmaciji ima poslove samo na obnovi dvaju mostova. Izvodi radove na rekonstrukciji mostova Kravlja draga i Stara straža na cesti Knin - Gračac. Većina je poslova na kojima je Spegra angažirana na zagrebačkom području, području Zagrebačke županije i na području Siska i Petrinje. Izvode radove i u Istri. Na zagrebačkom području angažirano je oko 250 radnika Spegre. Tu su još radnici njihovih stalnih kooperantskih tvrtki.
Nositelj diplome broj jedan
Spegru je obitelj Borovina, odnosno Berislav i njegova supruga Maja, osnovala najprije kao obrt 1989. godine. Jedno vrijeme, nekih pet, šest godina, imali su partnerstvo s tada vodećom splitskom građevinskom tvrtkom Konstruktor, da bi u trenutku kada je Konstruktoru krenulo loše Borovina otkupio udjele Konstruktora u Spegri. Spegra je od 2012. godine ponovno u potpunom vlasništvu obitelji Borovina. Za vrijeme partnerstva s Konstruktorom tvrtka je poslovala pod imenom Spegra inženjering.
Osim što je jako cijenjen u inženjerskim i poduzetničkim krugovima, za Berislava Borovinu je zanimljivo i to da je njegova diploma na Građevinskom fakultetu u Splitu zavedena pod brojem jedan. Naime, Berislav Borovina je prva generacija koja je diplomirala na splitskom Građevinskom fakultetu, a kako je on bio prvi po abecednom redu, diploma mu je zavedena pod brojem jedan.
Dakle, nije prvi branio diplomski rad, ali je pripadao prvoj grupi studenata koja je diplomirala na tom fakultetu. Ta grupa je prve dvije godine fakulteta spadala pod zagrebačko sveučilište koje je imalo odjel u Splitu. Nakon toga, Građevinski se fakultet osamostalio i pripada splitskom sveučilištu. Grupa prvih studenata građevine, među kojima je bio i Borovina, diplomirala je 1979. godine. Kasnije je Borovina magistrirao i doktorirao, dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. Berislav Borovina radio je u Institutu građevinarstva Hrvatske do 1995. godine, kada se pridružio supruzi Maji Borovina, koja se djevojački prezivala Kurtović i koja je isto diplomirala na Građevinskom fakultetu u Splitu, u Spegri.
Bio je stipendist splitskog Pomgrada, ali zbog situacije u toj tvrtki nije u njoj radio. Zahvaljujući velikom iskustvu Berislava Borovine u segmentu zaštite spomeničke baštine i sanaciji potresom pogođenih područja, Spegra je dobila niz atraktivnih poslova na sanaciji objekata. Borovina je dobio niz nagrada, među kojima i nagradu Stvaratelji za stoljeća za doprinos razvoju ideja, inovacija i investicija u poduzetništvu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, nositelj je počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu, a iza sebe ima bogatu poslovnu i znanstvenu karijeru.
Problematikom sanacije potresom pogođenih područja Borovina se počeo baviti na terenu nakon potresa u Bokokotorskom zaljevu i Dubrovniku. Kao inženjer radio je na ojačanju i sanaciji građevina potresom pogođenog Stona i cijelog Dubrovačkog primorja 1996. godine.
PROČITAJTE VIŠE Splitska Spegra jedina iz Hrvatske na ljestvici FT-a: "Nikada nismo bili opterećeni brojkama ..."
Na Građevinskom fakultetu diplomirao je i njegov sin Ante koji radi u zagrebačkoj podružnici tvrtke te njegov, nažalost, tragično preminuli sin Frane. Kći Maja Borovina Frankić diplomirala je na Ekonomskom fakultetu i također radi u Spegri, na poziciji voditeljice razvoja. Maja Borovina Frankić prošle je godine pokrenula platformu Building.hr te je u Rovinju organizirala izuzetno uspješan međunarodni gospodarski događaj Masters of Building Fair. Uspjela je okupiti sve one koji djeluju u investicijsko-dobavljačkom lancu - od arhitekata, građevinske operative, preko proizvođača i trgovaca materijala, alata, opreme, financijskih usluga, usluga osiguranja, do konzultanata svih usmjerenja, ekonomskih, pravnih, tehničkih, iz energetike, tehnologije i IT sektora.
Upravu Spegre, uz Berislava Borovinu, sačinjavaju Tomislav Elpeza, koji je zadužen za sjeverni dio, i Ante Mlinar, koji je rukovoditelj južnog područja i glavni je koordinator radova na sanaciji zagrebačke katedrale.
Splitska Spegra jedina je tvrtka iz Hrvatske uvrštena prošle godine na ljestvici Financial Timesa, European‘s Long-Term Growth Champions. Financial Times prvi je put objavio ljestvicu europskih dugoročnih šampiona rasta na kojoj se nalazi 300 tvrtki s održivim rastom prihoda između 2013. i 2023. godine. Splitska Spegra se smjestila na ukupno 144. mjestu.
Spegra je, kada se uzme u obzir samo građevinarstvo i inženjering, na 10. mjestu u Europi, prema ovom istom kriteriju. Složena godišnja stopa rasta ove splitske tvrtke iznosi 31,4 posto. Prihodi Spegre u 2023. godini iznosili su 31,88 milijuna eura, a u 2013. godini njezini prihodi su iznosili 2,07 milijuna eura. Spegra je u 2023. godini zapošljavala 255 radnika. Broj radnika u prošloj je godini premašio 300. Radi se o najvećoj domaćoj tvrtki koja se bavi sanacijama i specijalnim građevinskim radovima.
Projekti i reference
Spegra upravo dovršava radove na sanaciji Jadranskog mosta. Od važnijih projekata Spegre svakako treba izdvojiti poslove na obnovi i rekonstrukciji zagrebačke katedrale. U fazi su, kaže nam Borovina, razgradnje svega što je bilo labavo, nestabilno i opasno. Izvršili su radove na ojačanju same crkve i ojačali svodove, tako da su stvoreni uvjeti da se mogu odvijati obredi. Preostala su još neka ojačanja na crkvi i tornjevi, odnosno zvonici. Za Spegru je to, naglašava Borovina, svakako reprezentativan i dugoročno jedan od najvažnijih projekata.
Spegra privodi kraju obnovu crkvi na Banovini i u okolici Zagreba. Izvodi radove na zgradi Muzeja Mimara, gdje je Spegra zadužena za statičko ojačanje. Upravo su dovršeni radovi protupotresnog ojačanja samostana, crkve i zvonika Svetog Franje Asiškog na Kaptolu, crkve u Gori i crkve Svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini. Kako su neki projekti privode kraju, Spegra će se natjecati za dobivanje još nekih poslova. U ovom su trenutku svi kapaciteti tvrtke angažirani do kraja godine. "Dobili smo trogodišnji ugovor za poslove na sanaciji Drežničkog polja. Ti će radovi početi na ljeto. Pratimo natječaje i konkurirat ćemo bilo sami, bilo u suradnji s našim partnerskim tvrtkama", kaže nam Borovina.
Osim trenutačno spomenutih projekata, Spegra je obnovila brojne palače u Dubrovniku nakon potresa i nakon rata, uključujući i Svetog Vlahu i sanaciju Kneževa dvora. Obnovila je Stari most u Mostaru, dvorac Veliki Tabor, zatim izvela sanacije Jupiterova hrama u Splitu, Fontika i Arsenala skupa s kazalištem u Hvaru, zagrebačke katedrale, Pavića most na Cetini, mosta od Pila i Ploča u Dubrovniku... Aseizmičku sanaciju povijesne jezgre Dubrovnika provodi, fazno, blok po blok, već desetak godina, ovisno o pribavljenim financijama za tu namjenu. Radili su sanacije unutar Dioklecijanove palače, Papalićevu palaču, a dovršili su sanaciju mostova u Ninu.
Spegra je izvodila radove inženjerskih sanacija značajnih infrastrukturnih objekata, od sanacije mosta Slobode, sanaciju velikog i malog luka Krčkog mosta, mosta Maslenica, mosta kopno - otok Pag, mosta Sava - Ivanja Reka, nadvožnjaka Lučko, tornja Malo Sljeme, dimnjaka bloka B u termoelektrani Sisak, željezničkog tunela Kloštar, dovodnih tunela HE Zakučac, dovodnog tunela HE Gojak, izgradnju MHE Prančevići, sanaciju klinker hale u Kaštel Sućurcu.
Izvodili su radove na sanaciji hidroelektrana, uključujući i branu Peruća nakon miniranja, trafostanice Konjsko nakon raketiranja, Komolac, tunele, dovodne tunele...
Spegra je sanirala željezničke, cestovne i hidro tunele. Za obnovu spomenika kulturne baštine dobila je niz priznanja i nagrada, poput Nagrade Vijeća Europe za radove radove na konzervaciji i zaštiti kulturne baštine za Hvarsko kazalište.