Splitska "Spegra" jedina je tvrtka iz Hrvatske na ljestvici Financial Timesa, koji je je nedavno, prvi put, objavio ljestvicu europskih dugoročnih šampiona rasta, na kojoj se nalazi 300 tvrtki s održivim rastom prihoda između 2013. i 2023. godine.
Splitska "Spegra" smjestila se na ukupno 144. mjestu! "Spegra" je, kada se uzme u obzir samo građevinarstvo i inženjering, na desetom mjestu u Europi, prema ovom istom kriteriju. Složena godišnja stopa rasta ove splitske tvrtke iznosi 31,4 posto.
Prihodi "Spegre" u 2023. godini iznosili su 31,88 milijuna eura, a u 2013. godini njezini prihodi su iznosili 2,07 milijuna eura. "Spegra" je u prošloj godini zapošljavala 255 radnika. Riječ je o najvećoj domaćoj tvrtki koja se bavi sanacijama i specijalnim građevinskim radovima. Zahvaljujući velikom iskustvu vlasnika Berislava Borovine u segmentu zaštite spomeničke baštine i sanaciji potresom pogođenih područja, "Spegra" je dobila niz atraktivnih poslova na sanaciji objekata.
Borovina je dobio niz nagrada, među kojima i nagradu "Stvaratelji za stoljeća", za doprinos razvoju ideja, inovacije i investicije u poduzetništvu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, nositelj je počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu, a iza sebe ima bogatu poslovnu i znanstvenu karijeru.
Splitska "Spegra" jedina je tvrtka iz Hrvatske na ljestvici Financial Timesa, koji je je nedavno, prvi put, objavio ljestvicu europskih dugoročnih šampiona rasta, na kojoj se nalazi 300 tvrtki s održivim rastom prihoda između 2013. i 2023. godine.
Splitska "Spegra" smjestila se na ukupno 144. mjestu! "Spegra" je, kada se uzme u obzir samo građevinarstvo i inženjering, na desetom mjestu u Europi, prema ovom istom kriteriju. Složena godišnja stopa rasta ove splitske tvrtke iznosi 31,4 posto.
Prihodi "Spegre" u 2023. godini iznosili su 31,88 milijuna eura, a u 2013. godini njezini prihodi su iznosili 2,07 milijuna eura. "Spegra" je u prošloj godini zapošljavala 255 radnika. Riječ je o najvećoj domaćoj tvrtki koja se bavi sanacijama i specijalnim građevinskim radovima. Zahvaljujući velikom iskustvu vlasnika Berislava Borovine u segmentu zaštite spomeničke baštine i sanaciji potresom pogođenih područja, "Spegra" je dobila niz atraktivnih poslova na sanaciji objekata.
Borovina je dobio niz nagrada, među kojima i nagradu "Stvaratelji za stoljeća", za doprinos razvoju ideja, inovacije i investicije u poduzetništvu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, nositelj je počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu, a iza sebe ima bogatu poslovnu i znanstvenu karijeru.
Problematikom sanacije potresom pogođenih područja Borovina se počeo baviti nakon potresa u Bokokotorskom zaljevu i Dubrovniku. Kao inženjer radio je na ojačanju i sanaciji građevina potresom pogođenog Stona i cijelog Dubrovačkog primorja 1996. godine, a i sada je njegova tvrtka dobila poslove sanacije niza reprezentativnih potresom oštećenih objekata.
S Berislavom Borovinom razgovarali smo o problemima sanacije kulturnih spomenika, rješenju za stadion na Poljudu, problemima splitske infrastrukture, stanju u graditeljstvu te o radnoj snazi u graditeljstvu.
Zagrebačka katedrala
Koji je trenutačno najznačajniji projekt vaše tvrtke?
– To je obnova i rekonstrukcija zagrebačke katedrale. U fazi smo razgradnje svega što je bilo labavo, nestabilno i opasno. Obavili smo radove na ojačanju same crkve, ojačali svodove, tako da su stvoreni uvjeti da bi se uskoro mogli odvijati obredi. Preostala su još neka ojačanja na crkvi te tornjevi, odnosno zvonici; potrebno je odabrati kamen. Za "Spegru" je to svakako reprezentativan i dugoročno jedan od najvažnijih projekata.
Obnavlja li "Spegra" još neke crkve ili reprezentativne zgrade koje su oštećene u potresu?
– Naravno. Obnavljamo crkve na Banovini i u okolici Zagreba i tu smo u završnoj fazi. Radimo na zgradi Muzeja Mimara, gdje smo zaduženi za statičko ojačanje. Upravo su dovršeni radovi protupotresnog ojačanja samostana, crkve i zvonika sv. Franje Asiškog na Kaptolu, crkva u Gori i crkva sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini. Očekujemo još jedan krug natječaja na koje ćemo se javiti.
Radite li u Splitu i koji su osnovni problemi Splita?
– Iako smo splitska tvrtka, u Splitu jako malo radimo. Split je infrastrukturno zapušten. Ima samo jedan izlaz na autocestu, velike su prometne gužve. I taj problem ne treba pripisivati samo turizmu. Nismo riješili problem prometa i godinama smo zapušteni. Novi ulaz i most za Kaštela svakako bi trebali riješiti dio problema koje ima Split.
Split ima građevinski fakultet, sveučilište, ozbiljne tvrtke, urbaniste... Zašto su grad i njegova okolica, unatoč tome, kako tvrdite – zapušteni?
– Nažalost, nemamo urbaniste. Imali smo urbanistički zavod, koji je ukinut, tako da Split nema urbanističku ideju razvoja. Vidim neke pokušaje da se to nastoji uspostaviti. To, naravno, nije lako jer je urbanizam multidisciplinarni posao, koji zahtijeva stručnjake iz više djelatnosti. Nužno je najprije snimiti postojeće stanje, a potom planski osmisliti razvoj grada. Neću pogriješiti ni ako kažem da nitko iz Splita Vladi RH nije ni ponudio neke razrađene projekte. "Spegra" najmanje radi u Splitu, ali možemo kompetentno govoriti o ovom problemu.
‘Stadion na Poljudu se može i treba rekonstruirati‘
U posljednje vrijeme pojavila se inicijativa oko rušenja stadiona Poljud. Što vi mislite o tome?
– Svakom objektu treba pristupiti s poštovanjem, a Poljudu se treba pristupiti sa strahopoštovanjem. Radi se o grandioznom remek-djelu i po dimenzijama, arhitektonskom izgledu i po značenju za Split i Dalmaciju. Prepoznatljiv je u svijetu.
Je li vas itko kao iskusne stručnjake na rekonstrukciji objekata pitao za mišljenje?
– Nije nas nitko ništa pitao. Premda pratimo razvoj te situacije.
Onda, kakvo je vaše mišljenje?
– Stadion na Poljudu se može i treba rekonstruirati. Suludo je razmišljanje da ga treba srušiti, i to nije utemeljeno na struci. To je čak i nedopustivo. Osim toga, Poljud je od 2015. godine zaštićen kao kulturno dobro. Radi se o stadionu koji ima svoju bezvremensku ljepotu, ima uklopljenost u prostor i treba ga sačuvati upravo takvog kakav jest.
Sanacija Poljuda...
Je li ga moguće sanirati?
– Naravno da je moguće. Moguće ga je vratiti u prvobitno stanje i produljiti njegov vijek za novih 50 do stotinu godina. Stadion na Poljudu kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro treba sačuvati u njegovoj izvornosti.
Koliko bi okvirno mogla iznositi njegova sanacija?
– Odgovor na to pitanje teško je dati bez stručnog snimanja stanja.
Koliki je udjel obnove objekata spomeničke baštine u ukupnim prihodima "Spegre inženjeringa"?
– Prije potresa udjel je bio oko 15 do 20 posto, a ostatak su činili radovi na infrastrukturnim projektima. Nakon potresa to se obrnulo. Sada su infrastrukturni projekti na postotku od 20 do 30 posto naših prihoda.
Koji su vam najznačajniji infrastrukturni projekti?
– Dobili smo poslove na rekonstrukciji dvaju mostova, Stara Straža i Kravlja Draga, na državnoj cesti Knin – Gračac. Još uvijek konzumiramo ugovor na sanaciji mostova u Istri kod naručitelja "BINA Istra". Negdje smo na polovici posla. Očekujemo neke nove natječaje i vjerujem da ćemo dobiti još neke poslove na infrastrukturi, tako da bi se omjer mogao izjednačiti.
Berislav Borovina na promociji knjige ‘Sanacije i ojačanja zidanih građevina‘
Izvodite radove na rekonstrukciji Jadranskog mosta. Kada bi to moglo biti gotovo?
– Jadranski most opsežan je projekt na kojem se radi četiri godine. Toliko dugo se radi jer nije bilo moguće zaustaviti promet, tako da se radilo fazu po fazu. Vjerujem da će to biti gotovo do kraja godine.
Građevinci su puni posla...
Mnogi investitori se tuže da ne mogu dobiti izvođače radova?
– Jedan moj kolega je rekao da neće raspisivati natječaj za obnovu jer će dobiti skupog i lošeg izvođača. Sve građevinske kompanije su zauzete.
Može li se nakon obnove potresom pogođenih područja dogoditi slična situacija u građevinskom sektoru kakva je bila nakon obnove ratom pogođenih područja, kada je dosta tvrtki nestalo?
– Nije tada nestalo dosta tvrtki, nego većina. Opseg radova i iznos sredstava koji se ulaže u sanaciju i popravke sada je više od deset puta veći nego što je to uobičajeno. To se sada smanjuje, tako da je jasno što će se dogoditi kada se investicije smanje za deset puta. Govorim o segmentu "popravci, rekonstrukcije i sanacije".
"Spegra" je, za razliku od mnogih građevinskih tvrtki, preživjela veliku krizu koja je izbila 2009. godine. Što je bilo ključno?
– Ta kriza devastirala je građevinski sektor slično kao požar šumu. Bilo nam je teško i gotovo smo disali na škrge, ali smo zahvaljujući našoj unutarnjoj organizaciji i ljudima koje imamo preživjeli tu krizu. Imamo dugogodišnje zaposlenike koji znaju podmetnuti leđa kada je teško.
"Spegru" odlikuju kvaliteta i znanje te najsuvremenija tehnološka rješenja i oprema. Svakako smo u prednosti nad novim tvrtkama koje izvode radove na sanaciji na način da rade i uče. Takve tvrtke su više izložene riziku. Lista naših referencija je impozantna. "Spegra" je prošla kroz velike krize, a vjerujem da ćemo proći i iduće krize.
‘Postoji poslovica da kada građevinarstvo zakašlje, onda država dobije upalu pluća‘
Ima li naznaka neke nadolazeće krize?
– Postoji poslovica da kada građevinarstvo zakašlje, onda država dobije upalu pluća. Građevinarstvo je ogledalo gospodarskog stanja neke države. Kada država dobro stoji, onda se i gradi, a kada nema sredstava, onda se ne gradi. Svakako nam naruku ide činjenica što Europska unija ima politiku da kada se ne financiraju veliki infrastrukturni projekti, onda se moraju raditi poslovi održavanja objekata i infrastrukture. Istina, prošlost nas uči da je situacija u građevinarstvu sinusoidna, ali ako ima projekata održavanja, padovi ne bi smjeli biti drastični kao u krizi koja je počela 2009. godine. Dakle, ne možemo spriječiti neveru, ali možemo se za nju pripremiti.
Koliko su domaće građevinske tvrtke specijalizirale?
– Vrlo malo. Medicina se podijelila po specijalnosti, ali građevinarstvo, nažalost, nije. Izvrsnost se može dobiti samo u podjeli i specijalizaciji. Nije isto graditi ceste i stambene objekte.
"Spegra" je mogla dobiti još poslova. Zašto niste preuzeli još poslova?
– Mi smo, zapravo, birali natječaje na koje ćemo se javiti, a samim tim i poslove. Imamo konzervativnu poslovnu politiku. Zbog takvog pristupa nismo još ni izišli na inozemna tržišta, premda su nas tražili. Uostalom, dobivamo međunarodna priznanja. Volimo reći da mi ne idemo na jednokratna druženja jer jednokratni poslovi znaju biti rizični. "Spegra" je rasla organski i rasli smo prema potrebama društva. Nikada nismo ulazili u tuđe sfere. Čak smo, i sada u vrijeme velikih poslova na sanaciji, pristupili oprezno. Uzimali smo onoliko poslova koliko možemo napraviti. Svakako nama rast godi, ali ne robujemo pošto-poto rastu.
Što nam znači Financial Times
Je li pojačan interes za vašom tvrtkom nakon što vas je Financial Times uvrstio na ljestvicu europskih dugoročnih šampiona rasta?
– Svakako je pojačan interes. Odmah nakon što smo se našli na ljestvici 1000 nominiranih tvrtki, javili su nam se iz okruga Leipzig. Rekli su nam da je Leipzig najbrže rastući grad u Njemačkoj i da je prepun spomeničkih objekata te su nas otvoreno pozvali da se uključimo u njihove projekte jamčeći dobru zaradu. Takvu studioznost bih volio da imamo i mi u Hrvatskoj.
Koliko je radna snaga ograničavajući faktor?
– Kao gospodarstveniku, žao mi je što se često u javnosti plasiraju tvrdnje kako je nedostatak radnika posljedica želje poslodavaca da imaju velike profite nauštrb primanja radnika. Treba pogledati istini u oči i shvatiti da su, nakon ulaska Hrvatske u EU, mnogi mladi ljudi vidjeli prigodu i otišli u države koje imaju veće plaće. Sada je zbog kombinacija krize u nekim zemljama i rasta plaća u Hrvatskoj moguće očekivati i povratak dijela tih ljudi. Što se god više približe prosječne plaće u Hrvatskoj plaćama u razvijenim zemljama, manje će biti motiva za odlaskom mladih ljudi iz Hrvatske.
‘Tvrdim da ni jedan ozbiljan poslodavac neće smjestiti svoje radnike iz dalekih zemalja u neuvjetne objekte‘
Kakva vi u "Spegri" imate iskustva u tom dijelu?
– Mi nismo imali puno odlazaka. Dvoje radnika otišlo je kod rodbine, a troje su nam se vratili jer su bili prevareni.
Ne smeta vam što vas je troje tih radnika napustilo pa ste ih ponovno primili?
– Ne, nimalo. Razumijemo da mladi ljudi žele više zaraditi. Meni je žao što im mi tada nismo mogli ponuditi plaću kakva je u Njemačkoj. Veće plaće jedino su rješenje da nam ljudi ne odlaze.
Je li uvoz radne snage nekontroliran?
– Sada svi moramo biti svjesni da nema dovoljno radnika i da neke poslove većina naših građana ne želi raditi. "Spegra" je dobila akreditaciju Filipina i mi strane radnike imamo s Filipina. Tamo je država pokrovitelj i poznata je procedura oko uvoza radne snage. Procesi su kvalitetniji i transparentniji, ali i skuplji nego iz nekih drugih država. Volio bih da ne moramo tražiti radnike izvan Hrvatske, ali to je nužnost. Uvoz radnika je skuplji za poslodavca od angažiranja domaćih. Tvrdim da ni jedan ozbiljan poslodavac neće smjestiti svoje radnike iz dalekih zemalja u neuvjetne objekte. Mi imamo dosta smještaja u najmu, a imamo i vlastiti objekt. Nikada nismo birali smještaj po broju kreveta, nego po broju kupaonica. Tim ljudima treba osigurati uvjete dostojne čovjeka.