Teško je iti zamisliti moderni Split bez brze ceste između Solina i Klisa, a prometni preporod koji je stigao s njom nosi cijenu koju plaćamo i dandanas, pošto i dalje svjedočimo neprekinutim krkljancima i sanacijskim radovima koji se ponavljaju iz godine u godinu.
Jedna od najdugotrajnijih i najsloženijih infrastrukturnih sapunica u ovom dijelu Hrvatske započela je prije 36 godina, izgradnja je u nekoliko navrata bila prekidana, a iako su investitori još 2008. najavljivali brzo dovršenje projekta, trebalo je čekati još punih šest godina do same finalizacije. Svemu skupa nije pomogla ni velika financijska kriza, natezanje s "Konstruktorom", prenapucana cijena te brojni tuneli, vijadukti i nadvožnjaci koji su se morali realizirati na teškom brdsko-planinskom terenu.
Nekako je mukama došao kraj nakon nekoliko desetljeća čekanja i građevinskog košmara te se konačno otvorio četverotračni put za 45 do 55 tisuća vozila koja svakodnevno prometuju cestovnim pravcem koji spaja autocestu A1 i Dalmatinsku zagoru s Jadranskom magistralom i Splitom kao najvećim središtem.
No, veselje nije dugo trajalo. Zadnjih nekoliko godina počele su iznenadne prometne regulacije, sužavanja i zatvaranja. Iza treptajućih znakova upozorenja ponovno su se nanizali strojevi i opet je oživjela dobro viđena građevinska noćna mora na ovoj brzoj cesti.
Najzahtjevnija dionica
Prvo je 2023. uveden novi prometni režim zbog radova na čvoru Mravince, a potom su se izredali sanacijski radovi u fazama i "Spegra" je u posljednjem valu preuzela posao izvanrednog održavanja istočnog kolnika u duljini 2,5 kilometara. Zato smo odlučili posjetiti gradilište i provjeriti zašto se ovaj relativno nov koridor popravlja praktički svake godine, a dočekao nas je Mislav Vučković, predstavnik Hrvatskih cesta.
– Stari istočni kolnik je u uporabi od 1999. godine, njegova je izgradnja započela 1989. godine te su radovi tijekom izgradnje više puta prekidani. Također, na njemu se sve do dogradnje novog zapadnog kolnika 2014. godine obavljao cjelokupni značajni dvosmjerni promet. Izgradnjom novog kolnika stekli su se tehnički uvjeti za plansku sanaciju najzahtjevnije dionice istočnog starog kolnika od tunela Mravinci do tunela Klis Grlo s izrazito velikim brojem cestovnih objekata. Objekti čine 70 posto trase, tunela i vijadukata, s brojnim potpornim zidovima, a sve ovo radimo u cilju produženja vijeka građevine i podizanje razine sigurnosti prometa na ovom iznimno opterećenom prometnom pravcu – stručno nam pojašnjava Vučković zašto su krenuli u ovu opsežnu građevinsku operaciju.
A iskustva mu ne manjka. U Hrvatskim cestama je više od 20 godine i trenutačno je šef tehničkog odjela u poslovnoj jedinici Split. Kao glavni inženjer i voditelj projekta sudjelovao je čak i u zadnjem segmentu dogradnje novog zapadnog kolnika na poddionici Majdan – Jaman – Klis Grlo. Sada mu bok uz bok stoje "Spegrini" inženjeri Ante Mlinar i Josip Preost, koji su nam zajednički prezentirali na čemu sve rade i više puta naglasili – ovo nije kozmetičko krpanje, već ozbiljna i detaljna sanacija, koja će biti odrađena u rekordnom roku!
Materijali uznapredovali
– U proteklom razdoblju uspješno su sanirane dvije poddionice, a sada radimo na ovoj posljednjoj poddionici. Građani trebaju razumjeti da su ovo planski radovi održavanja s ciljem povećanja sigurnosti prometa i produženja vijeka trajanja prometnice. Krajnji ugovorni rok puštanja u promet saniranog dijela prometnice je 18. svibnja – najavljuje Vučković.
Najviše nas je zanimalo zašto se cesta koja je trebala biti žila kucavica popravlja i sanira praktički svake godine i radi li se ovdje o lošoj izvedbi originalnog projekta, nekvalitetnim materijalima ili pak specifičnoj podlozi.
– Osim što ova brza cesta spada u važne transeuropske koridore, svakako predstavlja strateški važan koridor te mora ispuniti niz mjera usmjerenih na sigurnost prometa i infrastrukture. Planirani radovi sanacije zbog postojećeg prometnog opterećenja nisu se mogli odjednom izvesti na cijelom potezu, već su prema pozicijama interventnih prijelaza podijeljeni na tri poddionice približne dužine od otprilike 2,5 kilometara.
Ne bih tu apostrofirao lošu izvedbu ili loše materijale, premda je segment pojedinih građevinskih materijala od vremena prvotnog projektiranja istočnog kolnika značajno napredovao. Originalni projekt se izvodio u vrlo složenim okolnostima – veli naš sugovornik, dodajući i kako će ova faza koštati 2,6 milijuna eura. Splitska tvrtka "Spegra" jedini je izvođač radova, dok je "Strabag" podizvođač za asfalterske radove.
Zahvati u teškim uvjetima
U sklopu zahvata predviđeni su radovi na čak tri vijadukta gdje je planirana sanacija oštećenja konstruktivnih elemenata, zamjena hidroizolacije kolničke konstrukcije i prijelaznih naprava, sanacija sustava odvodnje, uključujući zamjenu odvodnih cijevi, te obnova betonskih zaštitnih ograda.
– U tunelima Mačkovac i Klis Kosa provode se radovi sanacije oštećenja i nedostataka na betonskoj oblozi i portalnim građevinama, sanacija mjesta vlaženja i procjeđivanja vode kroz reške betonske obloge na spojevima kampada, sanacija elemenata drenaže te uzdužne i poprečne odvodnje. Na trasi ceste planirana je sanacija kolnika zamjenom habajućeg sloja asfalta, kao i sanacija betonske zaštitne ograde s pripadajućim elementima odvodnje – nabrajaju nam inženjeri.
Dok smo kružili gradilištem postali smo svjesni nevjerojatnih uvjeta kojima su izloženi radnici na ovoj visini, gdje je vjetrometina sa svih strana gotovo neizbježna, dok im deseci tisuća vozila bez prestanka zuje oko glave. Tu su i nemile oborine koje su sve skupa usporile početkom godine, a šlag na tortu je noćna smjena jer je izvođač radova osigurao smjenski rad kako bi se ubrzala sanacija... Daleko je ovo od idealnog, kamoli od lagane "kozmetike" kakva je uvriježena u javnosti.
Gužvi ima, ali...
Vozači ne vide puno toga, njih muči bespotreban gubitak vremena u puzajućim kolonama i kažu da je ovoj cesti opasno ugrožen pridjev "brza", a sve je kulminiralo prije desetak dana kada se zbog privremene prometne regulacije od Dugopolja do Splita putovalo i više od dva sata.
– Tada se dogodio izvanredan događaj koji nema veze s ovim gradilištem. Naime, tvrtka "Strabag" je morala izvršiti neodgodivu sanaciju šest prekopa u zoni novoizgrađenog rotora Mravinci budući da se pojavila opasna denivelacija kolnika na mjestima prekopa, odnosno prijelaza instalacija. Zbog ugroze sigurnosti bilo je neophodno zatvaranje cijelog zapadnog kolnika brze ceste – kaže Vučković, kojega smo za kraj priupitali i je li ovo sada trajno rješenje koje će trajati desetljeće i hoće li cesta u bliskoj budućnosti biti konačno stotinu posto prohodna bez ograničenja i radova.
– Ponavljam, radovi koji se izvode su dio planskih sveobuhvatnih pravovremenih sanacijskih radova kako bi se produžio vijek građevine te izbjegli kasniji mogući znatno zahtjevni i skuplji radovi održavanja. Sve sudionike u prometu molimo za strpljenje i poštivanje prometne signalizacije, držanje potrebnog razmaka između vozila i pravilnog naizmjeničnog prestrojavanja vozila na pozicijama prometnih devijacija – apelira za kraj.
