Povodom velikog uspjeha splitske tvrtke Spegra, jedine hrvatske predstavnice na prestižnoj listi Financial Timesa, Dalmacija Danas razgovarala je s njezinim osnivačem Berislavom Borovinom. Lista rangira 300 europskih tvrtki s najvišim dugoročnim rastom, a Spegra je jedina hrvatska tvrtka među odabranima.

Tvrtka Spegra, osnovana prije 35 godina, specijalizirala se za izvođenje sanacijskih radova i složenih tehnoloških zahvata, izvodeći projekte koji obuhvaćaju sve – od kulturnih spomenika do infrastrukture. Zahvaljujući inovativnim metodama, Spegra doprinosi očuvanju kulturne baštine, što je prepoznato i kroz mnoga priznanja domaće i međunarodne struke.

Spegrini projekti uključuju obnovu i sanaciju povijesnih građevina diljem Hrvatske i regije, uključujući radove na Jupiterovom hramu u Splitu, Krčkom mostu, Hvarskom Arsenalu, Jadranskom mostu u Zagrebu, Starom mostu u Mostaru, mostovima u Ninu i Zagrebačkoj katedrali. Svojim stručnim pristupom i predanošću, Spegra se među vodećim građevinskim tvrtkama Europe plasirala u prvih deset na Financial Timesovoj listi.

Kako se osjećate povodom činjenice da je Spegra jedina hrvatska tvrtka među 300 najuspješnijih na prestižnoj listi Financial Timesa? Što mislite da je ključno pridonijelo ovom impresivnom uspjehu?

- Ponosni smo i presretni što smo se našli na Financial Timesovoj listi, uz bok najuspješnijim europskim tvrtkama iz svih gospodarskih sektora. Ovo je priznanje koje dolazi nakon 35 godina kvalitetnog rada, tijekom kojeg nismo pristajali na kompromise, uveli smo brojne tehnološke inovacije, ostvarili održivi rast te održali pošten odnos prema partnerima, investitorima i djelatnicima koji su na poseban način najzaslužniji što smo se našli u ovom odabranom društvu. Spegra je već primila desetke priznanja od domaće i strane struke, a priznanje Financial Timesa posebno je važno zbog konkurencije na globalnoj razini i specifičnih ekonomskih pokazatelja koji se pritom mjere. Za nas je to potvrda da smo radili dobro, razvijali se strateški i mudro donosili poslovne odluke.

Spegru karakterizira snažan fokus na očuvanje kulturne baštine kroz inovativne sanacijske metode. Možete li nam približiti neke od vaših najponosnijih projekata, poput obnovnih radova na Jupiterovu hramu ili Starom mostu u Mostaru?

- Naš posao je, laički rečeno, vratiti građevinama stari sjaj, očuvati ih u maksimalno autentičnom obliku, a pritom osigurati potpunu konstrukcijsku stabilnost, sigurnost i dugovječnost. Ti projekti nose sve rizike kakve prate građevinske projekte, ali raditi na nečemu što je tisućama godina staro, što ima kulturnu i sentimentalnu vrijednost, predstavlja poseban profesionalni izazov. Svaki od tih projekata nosi svoje specifičnosti i neusporediv je s klasičnim građevinskim projektima. Radili smo na desecima objekata zaštićene kulturne baštine, uključujući one pod zaštitom UNESCO-a. Jupiterov hram je spomenik nulte kategorije i jedan od projekata na koje smo najponosniji. Osim što je za tu priliku izgrađena posebna dizalica za manipulaciju kamenim blokovima, svi radovi izvedeni su prema najvišim standardima svjetskih praksi u području sanacije, restauracije i konzervacije spomenika kulturne baštine. Prvi put u Hrvatskoj privatna tvrtka je uvela laser za čišćenje nečistoća kamena, čime je započela šira primjena laserske tehnologije u restauratorskim radovima u Hrvatskoj. Također, izrađena je ventilirana olovna hidroizolacija Krstionice sv. Ivana, kao neobično, ali trajno rješenje zaštite građevine. To je samo jedan od primjera kada smo bili inovativni i tehnološki kreativni. Radili smo metodama koje ne postoje u fakultetskim knjigama, sami smo ih osmišljavali zahvaljujući ljubavi prema poslu i entuzijazmu naših djelatnika koji nikada nisu bježali od izazova.

Osim što ste rangirani među deset najboljih građevinskih tvrtki u Europi, Spegra je poznata i po održivom rastu. Koji su strateški elementi vaše poslovne politike koji su vam omogućili dugoročni uspjeh, unatoč izazovnim ekonomskim okolnostima?

- Spegra se u svojoj 33-godišnjoj tradiciji usko specijalizirala isključivo za izvođenje specijalnih građevinskih radova, počevši od sanacijskih radova zaštite kulturne baštine do vrlo složenih inženjerskih sanacija mostova, tunela, pruga i drugih građevina. Te specijalne sanacije jedan su od najzahtjevnijih i najizazovnijih radova u građevinarstvu i naša su uža specijalnost. U području sanacija imamo toliku disperziju referenci da sam siguran da nam po tom pitanju nitko u Europi ne može parirati. Prvi smo se počeli baviti specijalnim građevinskim sanacijama, sami smo konstruirali i izrađivali opremu koja nam je bila potrebna, sami smo pronalazili rješenja, učili i pomalo, ali sigurno napredovali godinama. Danas možemo reći da smo opremom, znanjem, iskustvom i djelatnicima konkurentni svakom poduzeću u svijetu. Konkurencija je danas veća nego prije, ali naša tradicija, znanje i iskustvo, a prije svega stručnjaci koje imamo, održavaju nas vodećima u ovom poslu. Bez lažne skromnosti, mogu reći da se malo društveno bitnih havarija na građevinama dogodi, a da se investitori ili projektanti ne konzultiraju s nama barem po pitanju tehnoloških metoda sanacije. Desetljećima usko surađujemo s konzervatorima i arhitektima pri sanaciji objekata kulturne baštine, dobro razumijemo njihove zahtjeve te i oni rado surađuju s nama. Sve to zahtijeva specifična znanja koja smo razvijali i usvajali godinama te smo postali jedinstvena baza znanja, uhodan tim koji vrhunski radi svoj posao. Ono što je ključno je to što nismo svaštarili nego smo se fokusirali na jednu specifičnu nišu kojom se prije 20-30 godina nitko nije htio baviti, a to su sanacije. Dovodili smo i obučavali kvalitetne inženjere i najbolje zanatlije. Odlučili smo se razvijati organski, polako i sigurno. Nikada nismo bili megalomani. Poštovali smo sve dionike u poslovnom procesu, i uz kvalitetu obavljenog posla, sve je to učinilo naš uspjeh ovako velikim kakav je danas.

Biti u društvu europskih lidera poput Spotifyja i Zalanda izuzetna je čast. Kako planirate dodatno unaprijediti i proširiti svoj utjecaj u Europi, a možda i na globalnoj razini?

- Spegra je u graditeljskom sektoru sanacija već poznato ime na europskoj razini. Istina je da smo imali ponuda za projekte u široj regiji, ali nismo ih prihvatili jer smo imali velik opseg posla u Hrvatskoj i nismo htjeli narušiti stabilnost poslovnih procesa koje smo u tom trenutku imali. Primili smo mnogo neformalnih upita o našem interesu za izlazak na strana tržišta. Kolege koje upoznajemo na specijaliziranim događanjima u inozemstvu znaju da nas mogu pitati za naša iskustva i savjete. Nemamo tu osobitih ambicija, već se naš utjecaj događa prirodnim putem, kao što se cijeli razvoj Spegre odvijao do sada. Biti na listama nije bio naš prioritet, nego posljedica dosadašnjeg uspješnog rada. Ako se takvo što ponovi, nitko sretniji od nas.

Za kraj, koji su daljnji planovi Spegre? Možemo li uskoro očekivati nove projekte u Hrvatskoj i regiji, i kako vidite razvoj tvrtke u narednih nekoliko godina?

- Trenutno smo angažirani, osim na Zagrebačkoj katedrali, i na poslijepotresnoj obnovi na području Sisačko-moslavačke županije (crkva i župni dvor svete Marije Magdalene u Selima, Crkva Uznesenja BDM (sv. Ladislava) u Pokupskom), crkve Pohoda Bl. Djevice Marije u Čučerju, na sanaciji Jadranskog mosta u Zagrebu, te na vijaduktima Kravlja Draga i Stara Straža u Šibensko-kninskoj županiji. Potresi koji su pogodili Hrvatsku donijeli su nam puno veći obujam posla, jer smo jedni od rijetkih, a definitivno najiskusniji u Hrvatskoj kada govorimo o poslijepotresnoj obnovi. No, građevine se troše, sve one imaju svoj vijek trajanja, tako da će za nas i našu ekspertizu uvijek biti posla. I dalje nastavljamo raditi sukladno vlastitim kapacitetima, s najvećim naglaskom na kvalitetu sanacija. Prirodno je da se događa rast, a isto tako se može dogoditi i usporavanje rasta. Želimo se razvijati održivo, biti spremni na sve situacije, a sigurno se nećemo odupirati novim prilikama za iskorak.