Iako se posljednjih godina softverska industrija promaknula u najbrže rastuću u Hrvatsku, ove godine na popisu 1000 najbrže rastućih kompanija u Europi, koje sastavlja Financial Times, na prvom mjestu zabljesnula je jedna tvrtka iz građevinske industrije - splitska Spegra. Građevinska industrija za Hrvatsku ima specijalnu važnost, ali, čini se, da bi se brzo raslo u ovoj industriji, nužno je biti i specijalna tvrtka. Spegra, naime, ne gradi stanove, ceste, mostove ili trgovačke centre. Izvjesno je da bi znanja za to u Spegri bilo. No, njen su primarni posao složene građevinske rekonstrukcije.
Spegra je sudjelovala na obnovi Starog mosta u Mostaru, radila je na obnovi Hvarskog kazališta, rekonstrukciji hidroelektrane Peruča, Kneževog dvora u Dubrovniku, a aktivno je uključena i u projekte obnove potresom oštećenih zgrada u Zagrebu.
Od 2017. do 2020. Spegra je prihod povećala s dva milijuna eura na 17,1 milijun eura ili 129,4 milijuna kuna. To je rast od 744 posto, i Spegra je po tome 191. najbrže rastuća tvrtka u Europi na popisu FT1000.
Berislav Borovina, direktor tvrtke Spegra, kaže da im cilj nije rasti brzo nego kvalitetno.
- Svaki put kad morate nešto inženjerski riješiti, uvijek vas to traži da pronađete neki inovativan i optimalan pristup rješenju problema. Spegra je tu iznimno jaka - kaže Borovina.
A upravo ta snaga leži u ulaganju u istraživanja i razvoj (R&D). Dobro to ilustrira 13,7 milijuna kuna vrijedan R&D projekt, koji se sufinancira iz fondova EU, na kojem Spegra trenutačno radi sa zagrebačkim Građevinskim fakultetom dosadnog administrativnog imena "Razvoj novih tehnologija i usluga u izvođenju specijalnih građevinskih radova", ali od kojeg se očekuje prilično uzbudljiv ishod za ljubitelje Jadrana kakav je nekad bio.
- Spegra je u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu osmislila način na koji se mogu kvalitetno sanirati kameni molovi, a da to ne bude destruktivno i omogućuje normalno funkcioniranje lokalne zajednice - kaže Borovina.
Pojašnjava da je to njihov doprinos traženju rješenja da se obnova na obali ne izvodi prostom betonizacijom. Umjesto toga, Spegra je s fakultetom osmislila metodu kako upotrijebiti otpadni materijal luka, riva, molova, lukobrana i ostale obalne infrastrukture, a rezultat te metode održivo je saniranje sagrađenog obalnog područja. Razvili su takozvani reparaturni mort i uslugu saniranja primjenom novog materijala te digitaliziranu bazu znanja takvih sanacija.
Borovina kaže da projekt ide po planu i da će biti dovršen do kraja ljeta iduće godine.
- Očekujemo da ćemo tada moći ponuditi jednu novu, održivu metodu obnove obalnih građevina, a cilj je da nakon takve obnove rezultat bude stabilna obala i da građevine ostanu u duhu u kojem su bile i prije - naglašava Borovina.
Ističe da je Hrvatska pomorska zemlja i obiluje kamenim rivama koje imaju svoje ljepote, kulturnu i emotivnu važnost žiteljima na Jadranu, ali i mane pri održavanju jer ih je tijekom vremena utjecaj mora dosta oštetio.
- Spegra je već testirala ovu metodu na sanaciji rive u gradu Hvaru. Riječ je o šetnjici u gradskoj luci i Mandraču, gdje mještani drže svoje male brodice - kaže Borovina.
Projekt se izvodio fazno. Pokazao se kao uspjeh u smislu očuvanja estetike kao i popravljanju i ojačanju stabilnosti obale.
- Da bi se razumjela metoda, nužno je znati da more svojim hidrodinamičkim udarima remeti geometriju kamenom zidanih riva. Povratnim valom, koji je usisnog karaktera, izvuče iz kamenog nasipa sve čestice koje su manje od fuge. Tako smanjuje nosivost obale i dolazi do promjene geometrije, ulegnuća i deformacija na obali - tumači Borovina.
U suradnji s fakultetom Spegra je razvila održivu metodu injektiranja kako bi se u određenom postupku i rasteru injekcionih bušotina izvršilo naknadno ubrizgavanje injekcijskih smjesa i tako zapunile šupljine nastale utjecajem mora. Tako se ispunjava prostor koji je ostao prazan, a ispravlja se i geometrija obalnih zidova.
- To je diskretna metoda, a ponosan sam jer ovakva metoda ima svoju veliku primjenu, posebno u našoj zemlji - kaže Borovina.
Dodaje da zato zasad još ne razmišlja ni o kunama, eurima ili dolarima koji bi se iz toga mogli generirati. Navodi da im je trenutačni plan objaviti metodu kao Spegrin doprinos ojačanju kamenih obalnih zidova.
- Nismo još razmišljali hoćemo li tu metodu patentirati - kaže Borovina.
Direktor i osnivač splitske tvrtke skromno kaže i da treba jasno reći da oni nisu obnovili cijeli Stari most u Mostaru. Pojašnjava da su bili podizvoditelji turske tvrtke ER-BU zaduženi za konsolidaciju i restauraciju kamenih upornjaka mostu.
- Naš je doprinos da se usvojio Spegrin prijedlog kako izvesti obnovu Starog mosta u Mostaru pa smo temeljem toga dobili zeleno svjetlo da napravimo dva probna polja i gdje je usvojen naš prijedlog. Potom smo napravili preprojektiranje i do kraja odradili radove za koje smo dobili zahvalnicu UNESCO-ova ureda koji je financirao i nadzirao obnovu - kaže Borovina.
Dodaje je život najbrže rastuće hrvatske građevinarske tvrtke u nekim dijelovima i vrlo polagan. Spegra je osnovana 1989. godine, a veći dio tog vremena radila je na projektu sanacije hvarskog Arsenala, Fontika i kazališta.
- Cijeli taj sklop se obnavljalo skoro 20 godina, različitom dinamikom, u skladu s financijskim sredstvima koja bi Ministarstvo kulture namijenilo za raspolaganje obnovi. Ali to je, po meni, na kraju, ispalo dobro, jer je postojao neki kontinuitet u suradnji, a osim toga tijekom tog vremena promišljanja, sazrijevala je spoznaja o budućoj namjeni tog prostora - kaže Borovina.
Navodi da je sada hvarsko kazalište dio šire cjeline, koja uključuje i Arsenal, sve je kompletno osvježeno i na kraju osvježeno i iznutra, kroz uređenje interijera.
- Ove radove je 2020. godine Vijeće Europe nagradilo kao najbolji rad u kategoriji zaštite kulturne baštine u EU - naglašava Borovina.
Međutim, najviše je Borovina ponosan na obnovu Kneževog dvora u Dubrovniku, koji smatra najsloženijim poslom koji su ikad napravili. Ta je sanacija trajala tri godine, a dosad je nije komentirao. Spegra je na svojim profilima na Facebooku i LinkedInu o tome objavila samo videa.
- Prve godine smo radili na ojačanju temelja stupova u atriju Kneževa dvora, druge godine na ojačanju i izradi ležajeva stupišta u atriju, a treće godine različite zahvate na katu Kneževa dvora. S ponosom mogu reći da je to inženjerski posao svjetskog kalibra - kaže Borovina.
Nakon potresa u Zagrebu, upravo je Spegra bila ona koja je u roku od pola sata nakon potresa, u suradnji s nadležnim tijelima, bila na terenu i uklanjala opasne kupole po Zagrebu kako bi se izbjegle ljudske žrtve. Tako su i nastavili nizom projekata, a trenutačno obnavljaju Franjevački samostan na Kaptolu i zvonik i crkvu Svetog Franje.
- Aktivno pratimo daljnju obnovu. Gledamo javne natječaje, a čak smo na poziv Ministarstva kulture intervenirali u nekim specifičnim slučajevima. Pratimo natječaje i vjerojatno ćemo se javiti na neki od njih. Mi smo fokusirani na kompleksne poslove, a obnova Zagreba ima i dodatnu kompleksnost - upozorava Borovina.
Pojašnjava da je dosta nedoumica kad dođe do obnove u Zagrebu zbog spleta vrlo složenih odnosa. To svima koji rade na obnovi stvara velike probleme.
- Niz je specifičnosti oko financiranja, vlasništva i karaktera zgrade. To je toliko složeno i kompleksno te moram reći da sam i ja, kao i drugi, nezadovoljan dosadašnjim rezultatima obnove. Vidjet ćemo sada u kojem će smjeru ta stvar ići dalje. Žao mi je što to ne ide brže. Ali s druge strane, ne znam je li u ijednoj zemlji riješen problem obnove potresom pogođenih objekata s tolikom razinom solidarnosti. Svakako, moglo se ići brže. No, da se išlo brže, to bi značilo eliminiranje natječaja - zaključuje Borovina.