Radovi na obnovi specifičnih građevina poput mostova, tunela, vijadukata, termo ili hidroelektrana te radovi na sanaciji kulturne baštine spadaju u posebnu građevinsku nišu i u stručnim se krugovima smatraju jednim od najzahtjevnijih građevinskih radova kojima se bavi vrlo malen broj tvrtki. U Hrvatskoj tu vrstu građevinskih radova već godinama obavlja splitska Spegra, poduzeće s 30-godišnjom tradicijom i prvi domaći autoritet na području obnove kompleksnih građevina. Stotine vrhunski odrađenih projekata, kontinuirano ulaganje u opremu i ljude, inzistiranje na izvrsnosti te uvijek kvalitetna i partnerska suradnja sa svom uključenom strukom priskrbile su Spegri lidersko mjesto u radovima sanacija i status jedinstvene know how baze.

Spegra, čije su reference široj javnosti prilično nepoznate, do sada je svoj trag ostavila na objektima diljem Hrvatske, a mnogi od njih predstavljaju veliku kulturnu, arhitektonsku pa i emotivnu vrijednost. Spegra izvodi najzahtjevnije radove na obnovi takvih objekata, što je u području sanacije čini ravnopravnom čak i s najvećim svjetskim građevinskim gigantima. Spegrini su djelatnici, među ostalim, obnovili Krčki i Paški most, stari i novi Maslenički most, mostove od Ploča i Pila u Dubrovniku, Stari most u Mostaru te mostove u Ninu koji su bili uništeni poplavama, a danas izgledaju kao replika originalnog stanja. Obnavljala je i dubrovački Knežev dvor, brojne palače i crkve, Krstionicu sv. Ivana (Jupiterov hram) u Splitu, Biskupovu palača u Stonu, zagorski dvorac Veliki Tabor, a nedavna obnova hvarskog Arsenala Spegri je priskrbila prestižnu nagradu Europske komisije na području kulturne baštine Europa nostra u kategoriji konzervacije u ozbiljnoj svjetskoj konkurenciji. Oko 200 Spegrinih zaposlenika, od kojih mnogi imaju više od 15 pa i 20 godina staža u splitskom poduzeću, u ovom trenutku angažirano je na gradilištima diljem Hrvatske. Između ostaloga rade na obnovi Mosta mladosti u Zagrebu, u Splitu na vijaduktu na brzoj cesti prema Dugopolju, a uskoro započinju i radove na obnovi starog čiovskog mosta u Trogiru…

„Bez ustručavanja možemo reći da smo opremom, iskustvom i znanjem naših djelatnika konkurentni svakoj firmi u svijetu koja se bavi sanacijama. Kroz godine ulaganja, učenja i prvenstveno stalnog inoviranja, jer nije bilo novog tehnološkog procesa u svijetu koji mi nismo odmah usvojili ni stroja u koji nismo uložili, stvorili smo ekipu stručnjaka, od inženjera do tokara koji su sposobni odraditi najsloženije projekte. Zato danas malo koja obnova građevine kod nas prođe bez da nas investitori ili projektanti ne konzultiraju o tehnološkim metodama, ako već nismo izvođači radova. Sami smo sebi nametnuli lidersku ulogu koja imponira, ali koju je teže održavati nego postići. No mi i dalje nastavljamo inzistirati na stručnosti i perfekcionizmu i u svaki projekt dajemo sto posto našeg znanja i kapaciteta“, rekao je Berislav Borovina, direktor Spegre.

Kroz sva tri desetljeća postojanja sjedište Spegre bilo je u Splitu, a oformili su se posebni radni timovi za sve hrvatske regije, odnosno timovi specijalizirani za specifične poslove – sanaciju baštine, sanacije mostova…

„Vjerujem da ambiciju, inovaciju i stručnost ne definira adresa, pogotovo danas kada je snažna digitalizacija omogućila veću poslovnu mobilnost i brže usvajanje novih znanja, materijala i metoda. Unatoč koronakrizi, perspektiva Spegre u ovom je trenutku stabilna. Neminovan je i proces habanja građevina, što zbog starosti, lošeg projektiranja, loših materijala, vanjskih utjecaja ili jednostavno prirodnog trošenja. Spegra je uvijek bila pouzdan partner svakom investitoru i projektantu, mi smo česti gosti predavači na fakultetima, sudjelujemo na svim važnim međunarodnim strukovnim događanjima i po tim visokim kriterijima kvalitete nastavljamo raditi u budućnosti“, naglasio je Borovina. Prvi čovjek Spegre objašnjava kako je još kao mladi inženjer bio uključen u sanaciju Dubrovnika nakon potresa u Crnoj Gori 1979. godine, a potom je, radeći na Građevinskom fakultetu i kasnije na Građevinskom institutu (IGH), zaključio kako se želi posvetiti upravo sanaciji objekata.

„Pristupati obnovi stotinama godina stare građevine čija je umjetnička, kulturna i emotivna vrijednost neprocjenjiva, ili raditi na obnovi mosta o kojem ovisi sigurnost prometa, pješaka i imovine, znajući da će naš rad ostati trajan biljeg u vremenu i prostoru, znajući da se i najmanja greška u našem poslu preskupo plaća, sve je to ogroman profesionalni izazov. Ovisno o kategorizaciji spomenika kulturne baštine, eventualne greške u izvođenju mogu se svrstati u kategoriju kaznene odgovornosti, što najbolje govori o kakvim osjetljivim poslovima se radi. Desetljećima usko surađujemo s konzervatorima i arhitektima, dobro razumijemo njihove zahtjeve te i oni rado surađuju s nama. Sve to traži specifična znanja koja smo razvijali i usvajali godinama. Naša tradicija, godine rada i ulaganja u sebe naša su najveća snaga. Nisam pristalica svaštarenja te vjerujem da se vrhunski i održivi rezultati postižu samo u jednom segmentu poslovne aktivnosti. Svaštarenje ne doprinosi stabilnosti i dugovječnosti“, upozorava Borovina.

Upravo zbog golemog iskustva na području sanacije objekata, ali i dosadašnjih aktivnosti na poslovima rekonstrukcije objekata poput Mosta slobode, Jankomirskog mosta, mosta „Sava“ na zagrebačkoj zaobilaznici te Savskog mosta koji će uskoro obnavljati, u Spegri su sigurni da će odigrati važnu ulogu u procesu obnove Zagreba nakon potresa. Posebno će važno biti njihovo znanje i iskustvo pri sanaciji zaštićenih spomenika kulture u centru metropole. Uostalom, Spegrina uloga u obnovi Zagreba počela je već dva sata nakon potresa, kad su deseci njezinih djelatnika izašli na više lokacija u širem centru Zagreba, volontirajući na uklanjanju opasnih i nestabilnih dijelova zgrada. Borovina je ovim riječima objasnio entuzijazam svojih radnika: „Smatrali smo da je to naša obveza te da je u nevolji najvažnije zajedništvo i solidarnost. Spremni smo za to u svakom trenutku, ali ne ponovilo se. Ponosan sam i sretan što smo imali znanja i strojeve da odmah barem malo ublažimo posljedice štete koju je pretrpio Zagreb. Ono što slijedi je dugotrajan proces obnove koji će djelovati i na ljudske živote, navike i na izgled grada, ali uzdam se u stručnost i odgovornost ljudi koji su uključeni u proces.“

Objasnio je da je i osobno bio uključen u rad stručne komisije koja je izrađivala smjernice u projektiranju seizmičke otpornosti građevina.

„U tijeku je izrada zakonske regulative, a Spegru s pravom vidim među izvođačima radova na sanaciji pojedinih oštećenih građevina. To će biti dugotrajan, višegodišnji i vrlo osjetljiv posao obnove centra glavnog grada s gotovo 400 pojedinačno zaštićenih objekata kulturne baštine. Dat ćemo sve od sebe da u tome aktivno sudjelujemo, a naše reference garantiraju da smo sposobni za to. Od presudne je važnosti kvalitetno planirati posao i ne preskakati korake kako bi rezultat obnove bio kvalitetan, dobro koordinirati i organizirati komunikaciju svih uključenih dionika te poštovati riječ struke. I, naravno, važno je strpljenje, ali i uvažavanje potreba stanovnika Zagreba“, zaključio je na kraju Borovina.