S prosječnim godišnjim rastom od 103 posto splitska firma "Spegra", prometnula se u najbrže rastuću firmu u Hrvatskoj i jednu od 1000 najbrže rastućih kompanija u Europi prema izboru Financial Timesa za 2022. godini, prenosi Jutarnji list.

Osnovana 1989. "Spegra" je snažno počela rasti tek unazad četiri godine, pa joj se prihod, tako od 2017. do 2020. godine povećao s 2 milijuna eura na 17,1 milijun eura, odnosno 129,4 milijuna kuna, zbog čega je iskočila na 191. mjesto najbrže rastućih tvrtki u Europi.

Poslovi kojima je zaslužila ovakav uspjeh uključuju obnovu Starog mosta u Mostaru, radove na obnovi Arsenala na Hvaru, rekonstrukciju hidroelektrane Peruča, te uključenost u projekte obnove potresom oštećenih zgrada u Zagrebu.

Među ostalim, "Spegra" je uklonila i 30 betonskih elemenata teških pet do 19 tona svaki s Mornaričke zgrade u centru Zagreba nakon dva katastrofalna potresa koja su pogodila glavni grad Hrvatske 2020. godine.

Berislav Borovina, direktor tvrtke "Spegra" za Jutarnji je list kazao da priznanjem Financial Timesa laska zbog više razloga.

- Prvo, nismo se sami prijavili nego su nas oni zvali da se priključimo ovogodišnjem izboru 1000 najbrže rastućih, a drugo stoga što smo uvijek više komplimenata primali iz inozemstva nego iz Hrvatske. Svijet se globalizirao i naš rad se lijepo vidi i vani pa nas kontaktiraju brojne tvrtke iz inozemstva - kaže Borovina.

- Nama je cilj da rastemo kvalitetno, a to znači da imamo zadovoljne i dobro obučene radnike i da oni mogu raditi s vrhunskom opremom. Prihvaćamo samo posao koji smo sigurni da možemo realizirati i to će nam biti plan i ubuduće - kaže Borovina, čija je tvrtka u četiri godine povećala broj zaposlenika sa 109 na 166.

Na popis tisuću najbrže rastućih plasiralo se i sedam tvrtki je iz Hrvatske, dvije iz Slovenije te nijedna druga iz regije. Uz bok Splićanima, druga u Hrvatskoj, a ukupno na 225. mjestu u Europi,tako se našla zagrebačka IT tvrtka ˝Syntio˝, koja je, pak, u četiri godine narasla za 673,7 posto, odnosno na 2,1 milijun eura ili 15,9 milijuna kuna.

Dodaje da je ipak važno istaknuti da u razdoblju 2017. do 2020. nisu rasli tako brzo zato što im je to bio cilj već zato što se tako posložilo tržište.

- Hrvatska građevinska industrija, nažalost, je stagnirala i ono malo stručnih koje je ostalo time je dobilo više posla. Nije to nešto s čim čovjek može biti sretan - kaže Borovina.

Pojašnjava da im nije u cilju da rastu brzo.